Neplanirana trudnoća

Pozitivan rezultat testa na trudnoću nekima je uzbudljiva vijest … ali kad ti je roditeljstvo posljednje na pameti, s takvim se ishodom može biti iznimno teško nositi; njegove posljedice mijenjaju život, na ovaj ili onaj način.

Nastavak trudnoće ili odluka o prekidu osobni su izbor - i ne promičemo niti podržavamo nijednu mogućnost. Na kraju se sve svodi na donošenje informirane odluke, a nadamo se da će ovaj članak pružiti dobar temelj za razmatranje tih mogućnosti.

Što je neplanirana trudnoća?

Do trudnoće može doći nakon što muškarac ejakulira u ženinu vaginu, ili kad preejakulat ili sjeme dospije u vaginu ili blizu nje, zbog čega prekinuti snošaj nije pouzdana metoda. Iako žena u različitim fazama ciklusa ima veću ili manju vjerojatnost začeća - začeće je moguće u bilo kojem trenutku, čak i tijekom mjesečnice! Procesom koji se zove oplodnja muški se spermij spaja sa ženskom jajnom stanicom i počinje razvoj trudnoće.

O neželjenoj ili neplaniranoj trudnoći govori se kad par slučajno začne dijete, bez namjere da zajedno dobiju dijete. Neočekivana trudnoća može se dogoditi svakoj ženi u reproduktivnoj dobi, pa i onda kad ona i njezina druga polovica koriste metode i/ili sredstva koja bi to trebala spriječiti.

Učestalost

Procjenjuje se da u svijetu svake godine bude oko 121 milijun neplaniranih trudnoća, a otprilike šest od deset njih završi induciranim pobačajem.

National Center for Health Statistics (NCHS) objavio je 2002. publikaciju pod nazivom National Survey of Family Growth. Među kućanstvima u Sjedinjenim Američkim Državama gotovo polovica svih trudnoća (45 % u 2011.) bila je neplanirana, oko 2,8 milijuna godišnje; od toga je otprilike četiri od deset završilo pobačajem.

Što pridonosi tako visokim stopama?

Uvodnik objavljen u časopisu Contraception 2008. godine naveo je sljedeće čimbenike: neuspjeh ili nepravilnu upotrebu kontracepcijske metode ili sredstva; nedostatak pristupa odgovarajućim oblicima kontracepcije; nedostatno spolno obrazovanje; opću nelagodu društva prema temama koje se bave seksualnošću; siromaštvo; "lošu komunikaciju između osoba u seksualnom odnosu"; nerealne pretpostavke o riziku od trudnoće; veće prihvaćanje (u široj javnosti) rađanja djece kod roditelja koji nisu u braku; preseksualiziranu kulturu koja ne prikazuje seksualnost odgovorno; i to što službe koje pružaju kontracepciju ne uspijevaju dovoljno razgovarati s osobama koje im se obraćaju o seksu, kontracepciji i trudnoći.

Tko je najviše izložen riziku?

U Sjedinjenim Američkim Državama osobe u tinejdžerskoj dobi čine velik udio onih koji dožive neplaniranu trudnoću. Prema medicinskom časopisu Contraception, "Jedna od tri djevojke zatrudni barem jednom prije dvadesete godine."

Problem je najizraženiji među mladim odraslim osobama koje nisu u braku; razlog je sljedeći: malo su se susretale s temama spolnog zdravlja i obrazovanjem o planiranju obitelji, najpodložnije su mitovima i dezinformacijama i imaju najmanje iskustva (u usporedbi s osobama koje su dulje spolno aktivne) u odgovornom seksu i pravilnom korištenju kontracepcije.

Koji čimbenici utječu na suočavanje s njom?

Mnogo toga utječe na to kako se osoba nosi s neplaniranim začećem. U tom je trenutku od presudne važnosti da par ima pristup činjeničnim informacijama - kao i savjeti koje dobiva od zdravstvenog osoblja, obitelji i prijatelja.

Moralna, etička i vjerska načela mogu utjecati na to što osoba misli o tome da rodi dijete ili da se odluči na prekid trudnoće. Socioekonomski čimbenici su presudni; financijska stabilnost obaju roditelja igrat će ulogu u odluci, kao i to kako bi dijete moglo utjecati na buduće obrazovanje ili zaposlenje. Neki ljudi uzimaju u obzir i kako će novo dijete utjecati na dobrobit djece koju već imaju i kako će se odraziti na odnos između majke i oca.

Par možda ne želi odgajati dijete u okruženju u kojem živi, dok drugi parovi žele poštedjeti dijete mogućih tjelesnih oštećenja zbog konzumiranja droga ili alkohola prije (ili čak tijekom) trudnoće. Ima i osoba koje jednostavno nisu spremne za roditeljstvo jer se osjećaju premladima, nespremnima ili to ne mogu iz niza drugih razloga.

Kad kontracepcija zakaže

Guttmacher Institute navodi da je praktički sto posto sjevernoameričkih žena koje su imale snošaj i imaju između petnaest i četrdeset četiri godine koristilo barem jednu metodu kontracepcije. Nadalje, otprilike šezdeset posto njih trenutačno je još uvijek koristi.

Kod žena u reproduktivnoj dobi najčešće su metode kontracepcije one koje su lako reverzibilne, a predvode ih kontracepcijska pilula, intrauterini uložak (IUD) i muški kondom. Dob, socioekonomski čimbenici te jesu li bile u braku ili već imaju djecu odlučujući su čimbenici pri odabiru kontracepcije.

Čak i uz savršenu upotrebu, kontracepcijske metode i dalje mogu zakazati; neki oblici nose mnogo veći rizik od neplanirane trudnoće, poput prekinutog snošaja ili kalendarske metode. Kad je riječ o sredstvima ili lijekovima, spužvica, spermicidi, muški kondomi i cervikalne kapice općenito imaju najvišu stopu neplaniranih trudnoća - i uz strogo i uz prosječno pridržavanje preporučenih načina upotrebe. Kontracepcijska pilula, nasuprot tome, uz savršenu upotrebu zakaže kod manje od 1 na 100 žena godišnje, a uz uobičajenu upotrebu, kad se pilule preskoče ili uzmu sa zakašnjenjem, kod oko 7 na 100.

Imaj na umu da postoje kirurške metode koje su gotovo - ali ne potpuno - sigurni načini sprječavanja začeća; to su podvezivanje jajovoda i vazektomija.

Jedina potpuno sigurna metoda sprječavanja neplanirane trudnoće je apstinencija. Ta tehnika ne znači da par ne može uživati u drugim oblicima ugodne stimulacije. Ima ih mnogo: masturbacija, senzualna masaža, seksualna masaža (npr. ručno zadovoljavanje ili vaginalna stimulacija prstima) ili korištenje seksualnih igračaka.

Oralni seks još je jedan izvrstan način da pružiš užitak drugoj polovici bez izlaganja trudnoći, ali nosi druge posljedice o kojima treba razmisliti, prije svega spolno prenosive bolesti. Najčešće spolno prenosive bolesti/infekcije koje se mogu prenijeti kunilingusom i/ili felaciom uključuju virus herpes simpleks, humani papiloma virus (HPV), gonoreju, klamidiju i sifilis.

Što učiniti u slučaju neplanirane trudnoće

Pilula za dan poslije ženina je neposredna linija obrane od trudnoće. Treba je uzeti što prije nakon seksa, idealno unutar sedamdeset dva sata (neke vrste djeluju do pet dana), jer djeluje uglavnom tako da odgađa ovulaciju. Smatra se hitnim oblikom kontracepcije i nije namijenjena redovitoj upotrebi; u mnogim zemljama, uključujući SAD, prodaje se u ljekarnama bez recepta. Imaj na umu da može imati bolne nuspojave.

Kad dođe do začeća, žena ima nekoliko mogućnosti kako nastaviti s trudnoćom. Sve one nose vlastite rizike, kao i kratkoročne i dugoročne posljedice. Jedan je put iznijeti trudnoću do kraja i zadržati dijete ili ga dati na posvojenje. S druge strane, namjerno uklanjanje fetusa ili embrija iz maternice zove se pobačaj. Otprilike četiri od deset neplaniranih trudnoća u SAD-u završi na taj način, najčešće lijekovima ili kirurškim zahvatom. Prema "The Gynecological Sourcebook" (2003), otprilike četrdeset tri posto žena do četrdeset pete godine imalo je barem jedan inducirani pobačaj. (Iako to zapravo nije 'mogućnost', postoje i prirodni uzroci ili komplikacije u trudnoći koji mogu dovesti do spontanog pobačaja, u svakodnevnom govoru gubitka trudnoće. To se može dogoditi u ranim fazama trudnoće, obično unutar prva tri mjeseca nakon oplodnje.)

Obrati se liječničkoj ordinaciji, lokalnom savjetovalištu za planiranje obitelji ili potraži na internetu više informacija i lokalnih izvora o tome kako spriječiti neplaniranu trudnoću ili se s njom nositi.

Zaključak

Osobe koje odluče biti spolno aktivne moraju biti svjesne da su izložene riziku od trudnoće, čak i ako koriste kontracepciju. Kad osoba ne želi imati dijete, utoliko je važnije primjenjivati mjere koje smanjuju taj rizik. Saznaj kako funkcioniraju izgledi za trudnoću, prakticiraj siguran seks (ili apstinenciju) i razmisli o dvostrukoj zaštiti, primjerice kombinaciji pilule i kondoma.