Samopregled - dojke
Rak dojke druga je najčešća vrsta raka kod žena u Americi. Osim toga, to je najčešće dijagnosticirani rak među ženama u Kanadi [www.phac-aspc.gc.ca]. Iako istraživanja tu bolest još nisu u potpunosti razjasnila, poznato je da ograničavanje alkohola, tjelesna aktivnost i održavanje zdrave tjelesne težine mogu smanjiti vjerojatnost njezina razvoja, a rano otkrivanje obično znači da je bolest otkrivena u ranijem stadiju, kad se lakše liječi. Postupak samopregleda dojki jednostavan je i u ovom će članku biti temeljito opisan.
Što je rak dojke?
National Cancer Institute definira ga kao “rak koji nastaje u tkivima dojke, obično u kanalićima (cjevčicama koje nose mlijeko do bradavice) i režnjićima (žlijezdama koje proizvode mlijeko)”. Iako se rak dojke javlja i kod muškaraca, vjerojatnost je vrlo mala.
Zašto raditi samopregled dojki?
Redoviti samopregled dojki važan je iz više razloga. Rano otkrivanje i liječenje mogu ti spasiti život. Istraživanja pokazuju da otkrivanje i liječenje raka dojke u ranim stadijima može spriječiti smrt od te bolesti. Samopregled dojki brz je, besplatan, jednostavan za izvođenje i ne traži ničiju pomoć. Kad redovite samopreglede pretvoriš u naviku, upoznat ćeš svoje dojke i lakše ćeš primijetiti svaku neuobičajenu promjenu u tkivu.
Čimbenici rizika
Uklanjanje čimbenika rizika i prihvaćanje zaštitnih čimbenika također je iznimno važno. Preporučuje se da žene starije od četrdeset godina barem jednom u dvije godine obave pregled dojki kod educirane stručne zdravstvene osobe; međutim, ako imaš više čimbenika rizika od uobičajenog, samopregled dojki postaje još veći prioritet, a i pregledi u ordinaciji možda će trebati biti češći.
Visoki čimbenici rizika uključuju, ali nisu ograničeni na, sljedeće: spol (jer su 99 % oboljelih od raka dojke žene), dob, bliski srodnik koji je obolio od te bolesti, pretilost (prema mjerenju indeksa tjelesne mase), prva menstruacija prije dvanaeste godine ili menopauza nakon pedeset pete, prvo dijete nakon tridesete godine - ili nijedno, nikad dojenje te uzimanje hormonskog nadomjesnog liječenja (HNL).
Umjereni čimbenici rizika oni su koji manje dosljedno povećavaju rizik od raka ili se sumnja da mogu pridonijeti. Umjereni čimbenici rizika uglavnom su povezani s načinom života, primjerice: pušenje duhanskih proizvoda, više od jednog alkoholnog pića dnevno, tjelesna neaktivnost, prehrana siromašna voćem i povrćem te upotreba kontracepcijskih sredstava.
Što pregledati
Pregledaj cijelo područje dojki, što uključuje dojke, pazuhe, bočnu stranu prsnog koša i tkivo sve do ključne kosti. Dojke promatraj u ogledalu, a ne gledajući odozgo prema dolje. Ako imaš veće dojke, obavezno ih podigni i pregledaj donju stranu.
Vizualni pregled
Za vizualni pregled potrebno je ogledalo na dobro osvijetljenom mjestu. Stani ispred njega i gledaj ravno naprijed. Vizualni pregled napravi u svim sljedećim položajima tijela: sjedeći, stojeći, s rukama iznad glave, s rukama na bokovima i u pretklonu. U svakom od tih položaja odvoji trenutak da dojke u ogledalu pogledaš i sa strane. Ti položaji možda djeluju kao mnogo posla, ali imaju svrhu; mijenjaju način na koji dojke vise i povećavaju izglede da uočiš bilo kakvu nepravilnost.
Pogledaj svoje dojke i obrati pažnju na teksturu kože, oblik, razliku u veličini i obris bradavice. Zabilježi sve što se promijenilo po veličini, obliku ili teksturi kože. Ne brini zbog asimetrije ili nesavršenosti! Ključno je tražiti svako odstupanje od onoga što je za tebe uobičajeno, i zato je važno ovaj pregled raditi redovito. Prouči profil dojki iz svih kutova i zabilježi sve neobične izbočine ili kvržice koje kao da strše. Obrati pažnju i na svako uvlačenje ili nabiranje kože.
Pregled rukama
Ključ uspješnog pregleda dojki rukama je česta vježba. Kad znaš kakve su dojke inače na dodir, lakše ćeš prepoznati što zapravo nije normalno. Glavne stvari koje treba napipati su kvrge, kvržice, zadebljanje kože i/ili bol. Moguće je da jednom rukom osjećaš bolje nego drugom, pa ono što napipaš jednom rukom usporedi s drugom dojkom, kao dvostruku provjeru ili referentnu točku.
Tkivo ženskih dojki inače je pomalo gusto i kvrgavo, ali stupanj tih razlika razlikuje se od osobe do osobe. Neki ljudi misle da neće moći razlikovati normalno od nenormalnog. Upoznavanje s elementima koji čine područje dojki, poput masnog tkiva, mišića, kostiju, limfnog sustava i kanalića, pomoći će ti da se tijekom pregleda osjećaš ugodnije. Treba malo vježbe, ali moći ćeš razlikovati promjenu u svom tkivu.
Za samopregled dojki rukama koristi mekane jagodice triju srednjih prstiju ruke suprotne dojci koju pregledavaš. Drži prste zajedno dok pritišćeš područje koje pregledavaš. Pritišći dovoljno snažno da ne preskočiš kvržicu, ali pazi da ne pritišćeš prejako, jer kvrgu možeš odgurnuti s mjesta koje pipaš. Prsti se uvijek kreću kružno; postavi ih na kožu, nježno pritisni i trljaj kružnim pokretima dok ne procijeniš da je to područje dobro pregledano.
Obrasci pregleda
Postoji nekoliko obrazaca koji se mogu koristiti posebno za pregled područja dojki. Treba ih izvoditi u stojećem položaju, ali i ležeći na leđima i/ili ležeći na boku. Tako se tkivo dojke pomiče i područje možeš bolje napipati. Isprobaj sve pokrete uz pokret prstiju opisan u prethodnom odlomku i odaberi obrazac pregleda koji ti se čini najučinkovitijim i najugodnijim. Ne zaboravi pregledati pazuhe i područje prsnog koša ispod ključne kosti.
Kod kružnog obrasca kreni od najudaljenije točke dojke i obiđi njezin cijeli obod. Kad se vratiš do početne točke, suzi krug za otprilike jedan inč i ponovno obiđi dojku. Nastavi tim obrascem, sa sve manjim krugovima, dok napokon ne dođeš do areole. Ponovi to na drugoj dojci drugom rukom.
Kod obrasca sata zamisli da je na dojci nacrtan sat. Počevši od vanjskog ruba dojke, ondje gdje bi bilo dvanaest sati, kružnim pokretima prstiju pregledaj područje dojke duž ravne crte prema bradavici. Ponovi taj korak koliko god puta treba dok ne pregledaš cijeli brojčanik. Ponovi postupak na drugoj dojci.
Posljednji raspored, obično nazvan mrežni obrazac, podrazumijeva pomicanje prstiju gore-dolje u stupcima od vrha do dna cijele dojke. Počevši od tkiva dojke najbližeg prsnoj kosti, kružnim pokretima prstiju prelazi gore-dolje po mreži dok ne dođeš do druge strane. Ne zaboravi podići dojku i pregledati njezinu donju stranu. Neke žene radije koriste mrežni obrazac jer je to lakši način otkrivanja promjena u tkivu dojke. Mrežni obrazac počinje od područja najbližeg prsnoj kosti, u kojem je najmanje tkiva, i napreduje prema pazuhu, gdje je tkivo najgušće.
Savjeti
Koristan je savjet odabrati razmak koji ti najviše odgovara (jednom mjesečno, jednom u dva mjeseca itd.) i označiti ga u kalendaru. Ako ti je mjesečnica neredovita, ako je više nemaš ili ako si u trudnoći, odaberi jedan dan i radi samopregled dojki istog dana svakog mjeseca. Dojke pregledaj otprilike tjedan do deset dana nakon početka ciklusa, kad nisu toliko osjetljive. Pokušaj se držati stalnog rasporeda kako bi se mogle uočiti promjene koje se razvijaju polako.
Jedan od najlakših i najpraktičnijih načina za pregled dojki rukama je u kadi ili pod tušem. Mokre ruke sa sapunom lako klize po dojkama, a i prsti su osjetljiviji. Ako se radije pregledavaš izvan tuša, umjesto toga možeš koristiti losion ili lubrikant.
Kada se javiti u liječničku ordinaciju
Ako napipaš novu kvržicu ili zadebljanje, osjetiš bilo kakvu novu ili neuobičajenu bol ili primijetiš bilo kakvu razliku u veličini, obliku ili teksturi dojke, javi se u svoju liječničku ordinaciju. Osim toga, ako primijetiš bilo kakve promjene na području bradavice, poput crvenila, curenja, uvlačenja ili nabiranja, za svaki slučaj to reci u ordinaciji.
Ima li redoviti samopregled dojki loših strana?
Nepotrebnom brigom ili tjeskobom treba pažljivo upravljati. Neki ljudi radije izbjegavaju redovite liječničke preglede i samopraćenje jer se toliko boje da će naići na nešto neželjeno. Takav pristup drži te u neznanju o promjenama u vlastitom tijelu i uklanja svaku mogućnost pravodobnog liječenja. Ako te strah, uzmi u obzir sljedeću činjenicu; 80 % svih promjena na dojkama nije zloćudno! [www.breastselfexam.ca]
Neke ljude mogu brinuti i troškovi dodatnih odlazaka liječniku. Može biti frustrirajuće proći kroz strah i nepotreban trošak samo da bi se na kraju pokazalo da je sve bila lažna uzbuna; ipak, znaj da je lažna uzbuna najbolji mogući ishod. Što bolje poznaješ svoje dojke, to ćeš bolje razlikovati nepravilnosti od uobičajenih promjena.
Zaključak
Nema jamstva da sam samopregled dojki smanjuje smrtnost od raka dojke. Najučinkovitiji način zaštite je upravljanje svim čimbenicima rizika, praćenje promjena na dojkama i odlazak na redovite zakazane preglede u liječničku ordinaciju. Samopregled bi trebao biti sastavni dio tvoje cjelokupne brige za zdravlje dojki.
