Samopregled - testisi

Većina muškaraca igra se sa svojim jajima iz zabave, ali tko bi rekao da bi ti 'igranje' s njima moglo spasiti život?

Šalu na stranu, činjenica je da bi svaki muškarac u dobi od 15 do 40 godina mogao (i trebao) jednom mjesečno raditi samopregled testisa za dobrobit svog zdravlja. Iako je prilično rijedak, rak testisa svake godine pogodi mali postotak muškaraca, pa se isplati jednom mjesečno odvojiti minutu-dvije, samo radi provjere. Ako te preglede radiš redovito, i od ranije dobi, imat ćeš polazište - 'zdravog sebe' s kojim se možeš usporediti ako ikad nešto krene po zlu s tvojim 'momcima'.

A evo i još dobrih vijesti; kad se otkrije rano, rak testisa vrlo se uspješno liječi, a stopa izlječenja vrlo je visoka, blizu 100 %. U osnovi, ako ga otkriješ dovoljno rano, to je jedan od oblika raka koji se najlakše uspješno liječi. Zato se primi posla!

Čimbenici rizika za rak testisa

Prema podacima ustanove National Cancer Institute, rak testisa najčešći je kod muškaraca u dobi od 15 do 40 godina. Samo u SAD-u svake se godine dijagnosticira kod gotovo 10.000 muškaraca, a nekoliko stotina od njega umre.

Najviše su rizične osobe u Sjevernoj Americi bijelci u dobi od 15 do 40 godina. Zapravo, bijelci imaju više od četiri puta veću vjerojatnost od Afroamerikanaca da obole od raka testisa. Dodatni čimbenici uključuju nespušteni testis ili kasno spuštanje testisa te rak testisa kod oca ili brata. Osim toga, ako si već imao rak testisa, postoji otprilike 3-4 % vjerojatnosti da ćeš ga u nekom trenutku ponovno dobiti u drugom testisu. Pouka: nastavi paziti, samo za svaki slučaj.

Misliš da bi mogao imati rak testisa? Najtipičniji znak je bezbolna kvržica ili oteklina u testisu; bol je rjeđa, a ako se pojavi, već znaš da nešto nije u redu. Ne gubi vrijeme, odmah potraži liječničku pomoć. U nastavku ćemo objasniti kako sam napraviti početni pregled.

Na što obratiti pažnju

Prvi je korak upoznati normalan oblik i opip vlastitog tijela. Upoznaj prirodne strukture na testisima i oko njih koje se na dodir čine kao 'kvržice', kako ne bi paničario kad prvi put napraviš samopregled.

Prvo što ćeš napipati (tijekom svog prvog samopregleda testisa) je pasjemenik (epididimis). To je struktura nalik vrpci ili cjevčici duž stražnje strane svakog testisa i posve je normalna. Možda će trebati nekoliko pokušaja da shvatiš kakav bi trebao biti na dodir. Kad testis nježno kotrljaš, nježno opipaj i ispod te cjevčice.

Možeš napipati i krvne žile i druge strukture koje te prvi put mogu zbuniti. One se kod svakog muškarca mogu malo razlikovati, pa ih moraš sam otkriti. Kad napraviš nekoliko samopregleda, znat ćeš 'što je gdje' i što je 'normalno' za tvoje testise. To je tvoje polazište. Sada će ti budući samopregledi pokazati promijeni li se nešto.

Prava kvržica ili čvorić bit će na dodir drukčiji od gore spomenutih struktura. Ono na što paziš je sve što je drukčije, primjerice sljedeće:

Nepravilnosti mogu uključivati tvrde kvržice, opću tvrdoću testisa te osjetljivost ili opću nelagodu. Mogu se pojaviti vrlo tvrde (abnormalne) kvržice bilo koje veličine na testisima. Gotovo tvrde poput kosti, gotovo se uvijek nalaze samo na jednom testisu. Tvrdoća cijelog testisa može biti tumor; ciste unutar testisa rijetke su, pa svaku tvrdoću treba što prije dati liječnički pregledati. Osjetljivost ili opća nelagoda rijetko su same po sebi simptom raka, ali treba ih dati pregledati ako se za njih ne može pronaći nikakav drugi razlog.

Drugi znakovi mogu uključivati sljedeće:

• Promjene veličine bilo kojeg testisa, smanjenje ili povećanje
• Nakupljanje tekućine u skrotumu (kožnoj vrećici oko testisa)
• Osjećaj 'težine' u testisima (kad nisu u ruci)
• Bol u preponama ili trbuhu (ili u samom skrotumu)
• Povećanje ili osjetljivost muških grudi

Što učiniti ako napipaš 'kvržicu'

Što ako napipaš nešto čega prije nije bilo? Pa, prvo, nemoj paničariti! Mnogo je stvari koje NISU RAK, a mogu utjecati na veličinu, oblik i građu testisa. Ali ne želiš riskirati, pa je sljedeće što trebaš učiniti otići liječniku na stručnu procjenu.

Ako napipaš nešto novo, to ne znači da je rak! Oteklinu mogu izazvati i infekcije i bezopasne ciste ispunjene tekućinom, zato ne donosi brzoplete zaključke - ali obavezno to daj provjeriti. Ako primijetiš neki od ovih simptoma ili bilo koji drugi koji te zabrinjava, odmah potraži liječničku ili urološku pomoć. Bolje je djelovati prije nego kasnije nešto prepustiti slučaju.

'Kako se to radi'

Prije svega, kratak savjet: ovaj samopregled služi kao rano upozorenje, a ne za postavljanje dijagnoze samom sebi. Liječnička i urološka struka bolje je osposobljena za postavljanje dijagnoze od tebe, pa to zapamti ako ikad nešto napipaš. Možeš pomoći tako da podigneš uzbunu, ali to je otprilike sve. Konačnu riječ prepusti struci.

Slijedi ove osnovne korake:

• Najlakše je nakon tuširanja ili kupanja, jer se zbog topline i vlage testisi spuste, a koža skrotuma omekša, pa je lakše napipati površinu testisa ispod nje.
• Sjedni ili lezi, kako ti je najudobnije.
• Pomakni penis u stranu
• Pregledaj jedan po jedan testis
• Drži ga jednom rukom, a pipaj drugom
• Uhvati testis između kažiprsta i palca i nježno ga kotrljaj
• Zaobiđi prepreke (prvo se usredotoči na to kakve su normalne strukture na dodir) i pipaj tražeći gore spomenute 'nepravilnosti'
• Nastavi s drugim testisom
• Ponavljaj jednom mjesečno

Zaključak

Nikad nisi premlad da počneš. Kao što je ranije spomenuto, svakom muškarcu u dobi od 15 do 40 godina preporučuje se da to radi jednom mjesečno. Reći ćemo to još jednom, jer je važno...

Ako nešto napipaš, najvažnije je odmah otići liječniku. Radi svog zdravlja, samo to učini. Možda nije rak, ali bi li se okladio na svoje lijevo (ili desno) jaje - da tako kažemo?

Gledaj na to ovako; to je još jedan korak koji sam možeš poduzeti prema dugom i zdravom seksualnom životu, a upravo o tome govori ova stranica. Puno zdravlja i dobrog seksa!